Smrtno otrovna

Trovanje gljivama, odnosno micetizam , su štetni efekti unošenja otrovnih substanci koje postoje u gljivama. Ovi simptomi mogu varirati od neznatne boli u trbuhu do smrti. Trovanje gljivama je obično rezultat konzumiranja divljih gljiva zbog zamjene sa nekom jestivom vrstom. Najčešći razlog ovoj zamjeni je velika sličnost po boji i generalnoj morfologiji otrovnih i jestivih gljiva. Čak i veoma iskusni gljivari se ponekada otruju.

Da bi se spriječilo trovanje gljivama, gljivari moraju veoma dobro poznavati gljive koje kane skupiti, uključjući i poznavanje otrovnih gljiva koje su slične jestivim. Dalje, način pripreme i otrovnost nekih vrska koja izgleda da varira po geografskoj lokaciji povećava potencijal trovanja, čak i kod tačno identifikovanih gljiva.

Postoje razni toksini sa specifičnim, a ponekad smrtonosnim efektima:

  • Alfa-amanitin (smortonosan: izaziva oštećenje jetre nakon jednog do tri dana nakon konzumacije) - 6-12 sati nema simptoma, zatim bol u žeucu. Smrtnost je između 10 i 15 posto.
  • Falotoksin (izaziva nadražaje u stomaku) – nalazi se u gljivama roda Amanita, kao i alfa-amanitin.
  • Orelanin (smrtonosan: izaziva prestanak rada bubrega 3 tjedna nakon konzumacije) – nema simptoma 3-20 dana nakon konzumacije, propadanje bubrega počinje oko jedanaestog dana, a do dvadesetog su simptomi vidljivi. Povraćanje, zamor, bol u području bubrega su simptomi.
  • Muscarin (ponekada smrtonosan: može izazvati prestanak rada dišnih organa) – znojenje, suzenje očiju, otežano disanje.
  • Giromitrin (smrtonosan: izaziva neurotoksičnost, nadražaj želuca i uništavanje krvnih zrnaca) - delirij, gubitak koordinacije, povraćanje, anemija.
  • Koprin (izaziva mučnost kad se konzumira sa alkoholom) – mučnost može izazvati konzumacija alkohola kratko nakon konzumacije gljive. Povraćanje, glavobolja, slabost.
  • Ibotenička kiselina i muscimol (halucinogen) – povraćanje, zbunjenost, pospanost. Simptomi se obično pojave 30 minuta do 2 sata nakon konzumacije. To stanje traje nekoliko sati.
  • Psilocibin i psilocin (halucinogen) – euforija, razna priviđenja, strah, zbunjenost. Simptomi se obično pojave nedugo nakon konzumacije.
  • Arabitol (izaziva iritacije u stomaku kod nekih ljudi) - ne može naštetiti, samo neki ljudi osjete nadražaje u stomaku.
  • Bolesatin, otrov nađen u gljivi Boletus satanas
  • Ergotamin (smrtonosan: utiče na vaskularni sistem i može dovesti do gubitka udova i smrti) - otrov nađen u gljivama roda Claviceps.

 

View as Grid List

Amanita phalloides var alba Fries

Zelena pupavka - Fries. Klobuk promjera 5cm-15cm u početku poluokrugao, kasnije koveksan a kao zreo otvoren. Na klobuku se pojavljuje zelena boja. Listići su bijeli i gusti, zaolruženi i odvojeni. Stručak je čehast, valjkast pun a kasnije cijevast. Meso bijelo bez mirisa, kasnije smrdljivo. Raste u bjelogorici.
.

Clitocybe cerussata

Bijeljena grlašica.Klobuk je konveksan ili raširen s blagim udubljenjem ili ispupčenjem,bijele boje s žućkasto smeđim nijansama,stručak je pahuljičasto dlakav,bijele boje,raste u jesen u svim šumama.
.

Clitocybe phyllophyla

Lisnata grlašica.Klobuk je konveksan i ispupčen zatim je raširen i udubljen, bijele boje s žućkasto oker nijansom,stručak je uzdužno brazdast,bijelo oker boje,raste krajem ljeta i u jesen u listopadnim i crnogoričnim šumama na otpalom lišću i iglicama.
.

Cortinarius cinnabarinus

Cinoberasta koprenka.Klobuk je konveksan zatim raširen ,glatke i sjajne površine,cinoberasto crvene boje,stručak je cinoberasto crvene boje ,raste krajem ljeta i u jesen u listopadnim bukovim šumama .
.

Cortinarius cinnamomeus

Cimetasta koprenka.Klobuk je konveksan zatim raširen i tupo ispupčen,baršunaste površine,rub je podvijen,varira od crvenkasto žuto maslinaste do smeđe maslinasto zelene boje ,stručak je žućkasto maslinaste boje,raste krajem ljeta i u jesen u crnogoričnim i listopadnim šumama .
.

Cortinarius humicola

Humusna koprenka.Klobuk je koničan,zatim koničan i oštro ispupčen, žuto narančaste do crvenkasto smeđe boje,površina klobuka je prekrivena ljuskama,stručak oker smeđe boje,korijen crne boje,raste krajem ljeta u listopadnim šumama .
.

Cortinarius orellanoides

Hrastova koprenka.Klobuk je stožast ,zatim raširen i tupo ispupčen,smeđe crvenkaste ili narančasto smeđe boje, veoma tanak klobuk ,stručak prljavo žute boje,raste u ljeto i jesen u listopadnim šumama.
.

Cortinarius orellanus

Planinska koprenka.Klobuk je stožasto konveksan ,zatim raširen i tupo ispupčen,valovitog i ispucanog ruba,smeđe do smeđe crvenkaste boje, veoma tanak klobuk ,stručak prljavo žute ili hrđavo crvene boje ,raste u ljeto i jesen u listopadnim šumama.
.

Cortinarius speciosissimus

Lijepa koprenka.Klobuk je stožast ,zatim raširen i oštro ispupčen,hrđavo ili narančasto smeđe boje, rub podvijen ,stručak hrđavo žute boje,raste krajem ljeta u crnogoričnim šumama.
.

Cortinarius splendes

Žumanjčana koprenka.Klobuk je konveksan zatim raširen ,rub je valovit i podvijen ,zlatno žute boje sa ponekom crvenkastom pjegicom, stručak je sumporasto žute boje s uzdužnim smeđim vlaknima,raste u listopadnim šumama.
.

Entoloma sinuatum

Olovasta rudoliska.Klobuk je raširen i ispupčen,sive boje,rub je uvijen i vijugav,prekriven sitnim ljuskicama,stručak je bijele boje,ponekad je površina prekrivena ljuskicama,raste u ljeto i jesen u listopadnim šumama,uz rubove šuma.
.

Tricholoma pardinum

Tigrasta vitezovka.Klobuk je konveksan zatim raširen ,prekriven ljuskama,siv ili sivo smeđe boje,rub je podvijen,stručak je robustan,pun ,bijele i blago oker boje,raste krajem ljeta i u jesen u listopadnim i crnogoričnim šumama,osobito ispod smreke i bukve .
.